fbpx

Čas geografije u Arhimedu

Čas geografije u Arhimedu

U Srednjoj školi i gimnaziji Arhimed održan je čas geografije na kome su učenici prezentovali svoje radove. U nastavku teksta je rad Lare Vukov, učenice prve godine na temu Pustinje u svetu.

PUSTINJE U SVETU

Pustinja je predeo koji ima slabo razvijenu vegetaciju. Čine približno jednu trećinu Zemljinog kopna. Pustinjsko tlo je često sastavljeno od peska. U takvim pustinjama se jevljaju peščane dine. Pustinje su suva područja, one su idealne za očuvanje fosila i ljudskih rukotvorina. Jedne od najvećih pustinja su: Antarktička pustinja, Sahara, pustinja Gobi i Arabijska pustinja.

Pustinja Gobi

Ima površinu od 1.295.000 km2. Čine je pustinjske i polu-pustinjske oblasti.Reljef se ne sastoji od dina, već od pretežno šljunkovitih predela, stena i predela prekriveni pašnjacima. Klima je veoma oskudna. Od biljaka su na raspolaganju žbunaste biljke kao i pustinjska trava. Od životinja su zastupljene bakterijske divlje kamile, mongolijski divlji magarci, crnorepe gazele, antelope. Gustina naseljenosti je 1 stanovnik na kvadratni kilometer. Ukupan broj stanovnika je 52.000. Klima je uglavnom hladna. Leta su topla, zime oštre, a proleća su suva ali hladna. Zimi temperature iznosi do -40oC, a leti +45oC.

Pustinja Sahara

Sahara je najveća topla pustinja sa površinom od 9,4 miliona km i jedna od najsurovijih terena na svetu. Sahara nije oduvek bila pustinja. Njena teritorija je postala suva i bespolodna posle poslednjeg ledenog doba. Klima je surova. Leti temperature dostiže 50oC. Prosečna godišnja temperature u Sahari je 30oC. Noću se temperatura spusti na 0oC. Zbog nedovoljne vlažnosti u vazduhu, velika je razlika u temperaturi u smeni dan-noć. Reke u Sahari su sezonske, osim  reke Nil. Biljnog sveta ima najviše u centralnoj Sahari. Procenjuje se da ima oko 70 životinjskih vrsta. Jedine domaće životinje su kamile i koze. U Sahari ima 2,5 miliona stanovnika.

Arapska pustinja

Ima površinu od 2.300.000 m2. Sa tom površinom zauzima gotovo čitavo Arapsko poluostrvo. Najveća je pustinja u Aziji. U početku izgleda kao da nema živog sveta ali ako se malo bolje pogleda može da se primeti. Sa sve tri strane je oivičena vodom. Od životinja najpoznatije su pustinjske mačke, gazele i gušteri. Klima je izričito suva. Temperatura oscilira od ekstremno visokih temperatura do ekstremno niskih temperatura. U ovoj pustinji ima velikih zaliha nafte i gasa.

 

Antarktička pustinja

Antarktik je najveća pustinja sa površinom od 13,8 miliona km. Najhladniji, najizolovaniji i najvetrovitiji kontinent na planeti se smatra pustinjom, jer godišnje primi jedva 51mm padavina. Prekriven je ,,večnim ledom“ koji sadrži 90% Zemljine sveže vode. Samo 2% nije pod vodom, i to uglavnom predeo u kom žive pingvini, foke i retke vrste ptica. U Srednjoj školi i gimnaziji Arhimed održan je čas geografije na kome su učenici prezentovali svoje radove. U nastavku teksta je rad Lare Vukov, učenice prve godine na temu Pustinje u svetu. PUSTINJE U SVETU Pustinja je predeo koji ima slabo razvijenu vegetaciju. Čine približno jednu trećinu Zemljinog kopna. Pustinjsko tlo je često sastavljeno od peska. U takvim pustinjama se jevljaju peščane dine. Pustinje su suva područja, one su idealne za očuvanje fosila i ljudskih rukotvorina. Jedne od najvećih pustinja su: Antarktička pustinja, Sahara, pustinja Gobi i Arabijska pustinja. Pustinja Gobi Ima površinu od 1.295.000 km2. Čine je pustinjske i polu-pustinjske oblasti.Reljef se ne sastoji od dina, već od pretežno šljunkovitih predela, stena i predela prekriveni pašnjacima. Klima je veoma oskudna. Od biljaka su na raspolaganju žbunaste biljke kao i pustinjska trava. Od životinja su zastupljene bakterijske divlje kamile, mongolijski divlji magarci, crnorepe gazele, antelope. Gustina naseljenosti je 1 stanovnik na kvadratni kilometer. Ukupan broj stanovnika je 52.000. Klima je uglavnom hladna. Leta su topla, zime oštre, a proleća su suva ali hladna. Zimi temperature iznosi do -40oC, a leti +45oC. Pustinja Sahara Sahara je najveća topla pustinja sa površinom od 9,4 miliona km i jedna od najsurovijih terena na svetu. Sahara nije oduvek bila pustinja. Njena teritorija je postala suva i bespolodna posle poslednjeg ledenog doba. Klima je surova. Leti temperature dostiže 50oC. Prosečna godišnja temperature u Sahari je 30oC. Noću se temperatura spusti na 0oC. Zbog nedovoljne vlažnosti u vazduhu, velika je razlika u temperaturi u smeni dan-noć. Reke u Sahari su sezonske, osim reke Nil. Biljnog sveta ima najviše u centralnoj Sahari. Procenjuje se da ima oko 70 životinjskih vrsta. Jedine domaće životinje su kamile i koze. U Sahari ima 2,5 miliona stanovnika. Arapska pustinja Ima površinu od 2.300.000 m2. Sa tom površinom zauzima gotovo čitavo Arapsko poluostrvo. Najveća je pustinja u Aziji. U početku izgleda kao da nema živog sveta ali ako se malo bolje pogleda može da se primeti. Sa sve tri strane je oivičena vodom. Od životinja najpoznatije su pustinjske mačke, gazele i gušteri. Klima je izričito suva. Temperatura oscilira od ekstremno visokih temperatura do ekstremno niskih temperatura. U ovoj pustinji ima velikih zaliha nafte i gasa. Antarktička pustinja Antarktik je najveća pustinja sa površinom od 13,8 miliona km. Najhladniji, najizolovaniji i najvetrovitiji kontinent na planeti se smatra pustinjom, jer godišnje primi jedva 51mm padavina. Prekriven je ,,večnim ledom“ koji sadrži 90% Zemljine sveže vode. Samo 2% nije pod vodom, i to uglavnom predeo u kom žive pingvini, foke i retke vrste ptica. Ne postoje stalni stanovnici jer ne bi mogli da žive u tako surovim uslovima. Jedini ,,stalni“ stanovnici za Antarktik su naučnici. Jedan od razloga zašto je Antarktik toliko hladan jeste vetar koji konstantno duva i koji može da dostigne brzinu od 320 km/h. Učenica Srednje škole i gimnazije Arhimed, Lara Vukov uradila je i veoma lep pano sa istoimenom temom, koji je izložen u holu škole.Ne postoje stalni stanovnici jer ne bi mogli da žive u tako surovim uslovima. Jedini ,,stalni“ stanovnici za Antarktik su naučnici. Jedan od razloga zašto je Antarktik toliko hladan jeste vetar koji konstantno duva i koji može da dostigne brzinu od 320 km/h.

Učenica Srednje škole i gimnazije Arhimed, Lara Vukov uradila je i veoma lep pano sa istoimenom temom, koji je izložen u holu škole.